Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP): Razumijevanje i pronalaženje načina za suočavanje

5 srp by Tea Pahić

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP): Razumijevanje i pronalaženje načina za suočavanje

GENERALIZIRANI ANKSIOZNI POREMEĆAJ (GAP)

Anksioznost je osjećaj nelagode koji se često manifestira kao tjeskoba, briga ili strah. Ovaj osjećaj može varirati od blage uznemirenosti do intenzivne tjeskobe, koja može utjecati na svakodnevni život. Svi mi povremeno doživimo tjeskobu – bilo prije važnog ispita, medicinskog pregleda ili intervjua za posao. Takvi trenuci prirodno izazivaju tjeskobu. Međutim, za neke ljude, tjeskoba nije samo privremena, već postaje stalna i sveprisutna.

Kada se osjećaj zabrinutosti pojavljuje gotovo svaki dan i traje duže od šest mjeseci, može se raditi o generaliziranom anksioznom poremećaju (GAP). Ovaj poremećaj uzrokuje da osoba bude stalno tjeskobna, i to ne samo zbog određenih situacija, već u mnogim svakodnevnim okolnostima. Ljudi s GAP-om često teško mogu sjetiti trenutke kada su se osjećali opušteno, jer se, čim se riješi jedna briga, često pojavi nova. Ovo stanje može trajati mjesecima ili čak godinama, a ako se ne prepozna i ne liječi, može postati kronično i povećati rizik od razvoja depresije.

GAP može biti izazvan različitim životnim okolnostima – obiteljskim stresom, zdravstvenim problemima ili dugotrajnim brigama. Život s ovakvom tjeskobom može biti stvarno izazovan, no važno je znati da postoje načini kako si olakšati svakodnevicu. U mnogim slučajevima, uz pravilnu terapiju i podršku, simptomi se mogu značajno smanjiti i mnogi ljudi doživljavaju poboljšanje.

Kako se nositi s anksioznošću?

Postoji mnogo načina koji mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i ponovno uspostaviti ravnotežu. Neki od njih uključuju:

  • Edukaciju o tome što je tjeskoba i kako ona funkcionira
  • Prakticiranje mindfulnessa (svjesnosti), koje pomaže da se smirite u trenutku
  • Tehnike opuštanja i pravilno disanje za smanjenje stresa
  • Zdravu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, koje pozitivno utječu na mentalno zdravlje
  • Razvijanje asertivnosti i samopouzdanja, kako biste se osjećali sigurnije u svojim odlukama
  • Terapiju kao što su kognitivna terapija i terapija izlaganjem, koje pomažu promijeniti negativne obrasce mišljenja
  • Stručnu pomoć u obliku farmakoterapije, ako je potrebno
  • Grupu podrške, gdje možete razgovarati s drugima koji dijele slična iskustva

Iako anksioznost može biti izazovna, uz pravu podršku i pristup, moguće je smanjiti njezin utjecaj na život i ponovno se osjećati povezano i opušteno. Ako prepoznajete da anksioznost postaje učestala i otežava vam svakodnevicu, razgovarajte s nekim tko vas može podržati. Korak prema traženju pomoći prvi je korak prema boljoj kvaliteti života.

dr. sc. Tea Pahić, psihologinja