Anksiozni poremećaj i vrste anksioznih poremećaja

Svi se povremeno suočavamo s osjećajem tjeskobe, no anksiozni poremećaj može biti toliko intenzivan da ometa svakodnevni život. Ključna razlika je u tome što je normalna anksioznost najčešće reakcija na stresne ili neugodne situacije, dok osobe s anksioznim poremećajem mogu osjećati snažan strah i nelagodu čak i u situacijama koje drugima ne bi bile razlog za zabrinutost. Oni koji nisu pogođeni anksioznim poremećajima teško mogu zamisliti osjećaj kada strah ili intenzivan nemir potpuno preplave tijelo, često bez jasnog razloga i bez upozorenja.

Anksiozni poremećaji mogu se manifestirati na različite načine, a među najčešćima su:

• Opći anksiozni poremećaj (GAD) – Stalni osjećaj zabrinutosti i straha koji se pojavljuje bez jasnog okidača te može biti preplavljujući i prisutan veći dio dana. Simptomi uključuju zabrinjavajuće misli, ubrzan rad srca, otežano disanje, znojenje, osjećaj pritiska u prsima, „leptiriće“ u želucu i mišićnu napetost.
• Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – Karakteriziraju ga ponavljajuće i uznemirujuće misli (opsesije) te prisilna ponašanja (kompulzije) kojima osoba pokušava smanjiti anksioznost. To mogu biti rituali vezani uz higijenu, sigurnost, čistoću, urednost ili druge aspekte svakodnevnog života.
• Panični poremećaj – Iznenadni napadi panike koji se javljaju bez jasnog razloga ili u određenim situacijama. Tijekom napada panike osoba može doživjeti ubrzan rad srca, plitko disanje, vrtoglavicu i snažan osjećaj straha, ponekad i osjećaj da gubi kontrolu.
• Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – Pojavljuje se nakon traumatičnog iskustva i može uključivati neželjene „bljeskove“ sjećanja na događaj, noćne more, izbjegavanje situacija koje podsjećaju na traumu te pojačanu napetost i osjećaj opasnosti.
• Fobije – Intenzivan i često iracionalan strah od specifičnih situacija, objekata ili pojava, iako one realno nisu prijetnja.

Ako se borite s anksioznošću, važno je znati da niste sami i da postoji pomoć. Kontaktiranjem stručnjaka za anksiozne poremećaje možete dobiti podršku i naučiti strategije suočavanja koje će vam olakšati svakodnevni život.
dr. sc. Tea Pahić, psihologinja