Anksiozni poremećaj i vrste anksioznih poremećaja
Svi se povremeno suočavaju s malim izljevima anksioznosti, ali pravi anksiozni poremećaj može biti ništa manje nego paralizirajući za svakodnevni život osobe. Razlika je u tome što normalnu anksioznost može pratiti nešto uznemirujuće ili neugodno u životu, dok osobe s anksioznim poremećajem mogu osjećati užasnutost prema situacijama i scenarijima koji drugima ne bi predstavljali nikakav razlog za brigu.
Kontaktiranjem iskusnog stručnjaka za anksiozne poremećaje možete naučiti kako se nositi s anksioznošću i riješiti poremećaja koji vam je možda dugo vremena oduzimao slobodu. Oni koji nisu pogođeni anksioznim poremećajima jednostavno ne mogu ni zamisliti osjećaj kada cijelo tijelo preplavi strah ili nevjerojatan užas bez očitog razloga i bez upozorenja.
Iako su mnogi simptomi povezani s anksioznim poremećajima očiti i predvidljivi, drugi imaju tendenciju proći nezamijećeno. Razgovorom s iskusnim stručnjakom za anksiozne poremećaje možete dobiti pomoć u suočavanju s anksioznošću.
Anksiozni poremećaji se manifestiraju na mnoge načine i nijedan slučaj nije isti kao drugi. Međutim, postoje određene vrste anksioznih poremećaja koje se često pojavljuju, a uključuju sljedeće:
- Opći anksiozni poremećaj – Osjećaji zabrinutosti i straha koji se pojavljuju bez stvarnog okidača i mogu biti preplavljujući, često prisutni veći dio dana. Mogu se javiti zabrinjavajuće misli, fizički simptomi poput ubrzanog srčanog ritma ili disanja, znojenja, leptirića u želucu, osjećaja stiska u prsima ili samo osjećaj mišićne napetosti.
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – Ponavljajući i uznemirujući obrasci ponašanja ili misli ključni su pokazatelji OKP-a. Te misli ili ponašanja mogu se odnositi na higijenu, sigurnost, čistoću, urednost ili bilo što drugo.
- Panični poremećaj – Panični napadi koji se pojavljuju iznenada i nemaju stvarno objašnjenje ili se mogu dogoditi u određenim kontekstima. Napad panike može uključivati ubrzani rad srca, plitko brzo disanje i često dubok osjećaj straha.
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – Kada pojedinac pati od kronične anksioznosti nakon traumatičnog ili uznemirujućeg događaja/razdoblja u životu. Osoba može doživljavati neželjene bljeskove o događaju, buditi se s noćnim morama, izbjegavati situacije koje ju podsjećaju na traumu i biti općenito hiperoprezna i napeta.
- Fobije – Uglavnom iracionalan strah jakog intenziteta od nečega što je relativno bezopasno.
dr. sc. Tea Pahić, psihologinja